• O nama
• Brodovi
• Cjenik
• Charter formular
• Rute
• Vodič za jedriličare
• Korisni linkovi
• Kontakt

Vodič za jedriličare

Uobičajena praksa je postalo preporučiti najinteresantnije rute. Nalazimo da to nije dobra ideja, ne samo zato što određena mjesta postaju jako posjećena i bez mogućnosti da se usidrute u jeku sezone, već i zato što to na naki način postaje ''obaveznim'' te tako ograničava istraživački duh posjetitelja. A u zemlji sa 1000 otoka to je stvarno velika šteta. Slijedeće zabilješke smatrajte korisnim napomenama, jer mi ne znamo da li tražite skrivene nenaseljene zaljeve, nacionalne parkove, da li ste gurman i ljubitelj dobrih vina ili ste jednostavno u potrazi za bogatim noćnim životom

Kornati (Telašćica) – skupina koju čine 147 otoka sjeverno od Splita. Zbog svoje iznimne ljepote proglašeno Nacionalnim parkom.

Otok Brač – lako dostupan iz Splita (15 Nm). Poznata plaža Zlatni Rat u Bolu je prirodni fenomen, a noćni život je jako aktivan, sa brojnim restoranima sa dobrom kuhinjom.

Otok Hvar i Pakleni Otoci (cca. 30 Nm od Splita – šarmantni stari dio grada Hvara, turističko naselje jelsa, borovi, riblji specijaliteti i dobra vina.

Otok Vis (cca. 25 Nm od Hvara) – datirajući od 4. stoljeća, sa pješčanim plažama i jako interesantnim lokacijama za ronjenje; otok Biševo (Modra Špilja) je također prirodni fenomen, a Komiža ribarsko naselje

Otok Korčula (cca. 50 Nm od Dubrovnika) – stari grad Korčula sa svojom jedinstvenom arhitekturom, kao rodno mjesto poznatog svjetskog putnika Marka Pola, te brojna manja sela sa svojim običajima, vinogradima i vinskim podrumima

Poluotok Pelješac – mjesto Ston je poznato po proizvodnji soli, a poznata su i uzgajališta kamenica i školjki; tamo su i vinogradi iz kojih dolazi vina Plavac mali

Otok Lastovo – zajedno sa Palagružom čini krajnju hrvatsku granicu sa Italijom. Na jako izoliranoj lokaciji

Otok Mljet (35 Nm od Dubrovnika) – nacionalni park sa dva slana jezera okružena borovom šumom, brojnim restoranima, ali i sa mnogo mjesta koje vam mogu poslužiti kao skrovište

Ostatak Elafita na putu prema Dubrovniku, Šipan, Lopud, Koločep su lako dostupni i savršeni za dnevne izlete, sa kristalno čistim morem

Lokrum – botanički vrt i manastir koji se nalazi na malom otoku u blizini Dubrovnika

Vodič za jedriličare. Upoznajte Jadran, morske struje, valove i vjetrove.

Ciklone i anticiklone
Vremenske promjene na Jadranu diktira raspored ciklona i anticiklona nad srednjom i južnom Europom. Uobičajeni smjer kretanja ciklona nad Jadranom je od zapada prema istoku. Na svojoj prednjoj strani one donose vjetrove južnih smjerova (tada duž Jadrana najčešće puše jugo), s njima topliji i vlažan zrak, pa je vrijeme oblačno i kišno. Iza ciklone, s jačanjem anticiklone i njenim širenjem preko europskog kopna prema istoku, vjetar skreće na sjeveroistočne smjerove i donosi hladan i suh zrak, bura rastjeruje oblake, a nakon nje i privremenog zahlađenja vrijeme se stabilizira. Do nailaska nove ciklone prevladavat će vedro i mirno vrijeme, ljeti s umjerenim dnevnim vjetrom maestralom.
Ovakav je ritam izmjena za Jadran uobičajen, a razlikuje se tek po tome koliko često i kojim putanjama nailaze ciklone. Ljeti su rijetke i putuju uglavnom sjevernije od Jadrana.

Razlike ljeti i zimi
Ljeti su razlike između sjevera i juga znatno blaže - dvije polovice jadrana spajaju se u tada jedinstveno klimatsko područje s mnogo toplih i sunčanih dana, visokim dnevnim temperaturama koje ublažavaju ugodni vjetrovi maestrali, niskim postotkom vlage i ne prevrućim noćima. Površinska tempratura mora, uglavnom je cijelom duljinom Jadrana između 24o i 26o C.
Krajem ljeta razlike između sjevernog i južnog Jadrana postaju osjetne najprije noću, dok su dnevne temperature još neko vrijeme podjednake. Hladnije noći ubrzo dovode i do razlika u temperaturi mora, koje se s početkom rujna na sjeveru počinje brže hladiti. Mjesec dana kasnije pred Istrom će će se more već rashladiti i na 18o i manje, a na jugu i dalje može biti 22o C.

Morske mijene, struje i valovi
Plima i oseka u Jadranu su razmjerno malih amplituda i ne utječu bitno na sigurnost plovidbe. Znatan učinak na njih ima i atmosferski tlak.
Morske su struje slabo izražene i u pravilu ne predstavljaju problem pri navigaciji. No o njima ipak treba voditi računa, jer u nekim uskim kanalima i prokopanim prolazima mogu dostići i 4 čvora brzine.
Valovi u Jadranu nisu onakvih visina kao na oceanima, Jugo stvara više valove nego bura , no bilo bi posve pogrešno zaključiti kako su zato valovi juga opasniji. Upravo suprotno, valovi bure upola su kraći, a usto i znatno nepravilnijih amplituda, što znači da će brodski trup trpjeti mnogo veća naprezanja u valovima bure.

Vjetrovi Jadrana
Cijela istočna strana Jadrana obiluje posve osobitim lokalnim manifestacijama vremenskih mijena, naročito vjetrova. Od davnina je poznavanje sitnih znakova prirode temelj ribarskog i pomorskog života. Zato nećete pogriješiti ako upitate ribara kakvo će biti vrijeme do navečer ili sutra i gdje se najbolje vezati ili baciti sidro za noćenje.

Bura
Kao hladan vjetar, bura se okomito obrušava s uzobalnih vrhunaca prema moru. Pri tome podiže vodenu prašinu koja smanjuje vidljivost . Buru najavljuje "kapa" od oblaka koji kao da su se uhvatili za vrhove obalnih visokih planina - u sjevernom Jadranu Velebita, u južnom Mosora i Biokova.
Rijetko puše dulje od tri dana. Kad je lokalnog postanka može se ispuhati i za manje od 24 sata. Kako donosi hladan i težak zrak, najradije pronalazi put prema moru kroz planinske rasjede i između viših masiva.

Jugo
Jugo je vjetar sa jugoistoka. Puše uzduž Jadrana, za nailaska ciklone nad jadransko područje. Donosi oblake i kišu. Tlak zraka pada. Razvija se sporo, obično se može primijetiti dva ili tri dana prije. Obično traje znatno dulje od bure, 5 - 7 dana, a zimi i dulje.
Moguća su i takozvana suha juga, kad jugo puše više dana i ne donosi kišu.

Maestral
Maestral je "dobar" vjetar, prijatelj osobito jedriličara i svih onih koji ljeti uživaju u moru jer razblažuje ljetne vrućine. To je dnevni termički sjeverozapadnjak što ga stvaraju razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Uobičajen je od proljeća do jeseni, a najjači u srpnju i kolovozu.
Obično se podiže oko 9 ili 10 sati ujutro, popodne dostiže najveću snagu, da bi zalaskom sunca naglo zamro. Na sjevernom Jadranu Maestral je općenito slabiji nego na njegovom južnom dijelu.

Nevera
Na Jadranu je nevera uz buru zasigurno najneugodniji doživljaj. Oni dolaze velikom brzinom sa zapada, s otvorenoga mora i traju kratko. Javljaju se gotovo isključivo ljeti, znatno učestalije kako se približava jesen. Na najmanji predznak nevere, treba bez odgađanja poduzeti potrebne korake. Ako postoji mogućnost sklanjanja u stranu od putanje nevere najbolje je umaći.